12 kategorija izražavanja za preživljavanje na stranom jeziku

Osnovni paket sporazumevanja u inostranstvu

 

Samo što ste počeli sa učenjem nekog jezika, i već ste zbunjeni kako ćete da izađete na kraj sa tim. Sa jedne strane, možete biti sigurni da ga nikada nećete naučiti do kraja, jer to niko ne može, tako da možete slobodno da eliminišete sve pritiske koji vas muče tim povodom.

Sa druge strane, strani jezik uvek možete naučiti do one mere do koje vam je potreban. Niko nije preko noći stigao od „Hello“ do analize Šekspira, zato i postoje etape u učenju jezika, kao i svega ostalog. Kada nego kaže da govori taj i taj jezik, ne postoji tačno precizna definicija koji minimum znanja je potreban da biste to mogli i da tvrdite. Svako ima drugačije ciljeve i parametre.

Međutim, ono što se svakako može definisati je koji su to osnovni izrazi koji su potrebni da bi se uspostavila kakva – takva komunikacija. Ovo naročito važi ako nemate vremena da se spremite za iznenadni službeni put, ili idete u zemlju gde vam engleski nije od velike pomoći. Ne bojte se da ćete se osramotiti, u najgorem slučaju ćete domaćinima biti simpatični.

Nemojte ignorisati tehnologiju, koja vam u mnogome može olakšati život, ali šanse su da će vam u inostranstvu biti ograničena upotreba telefona i interneta, tako da ćete ipak morati da se oslanjate na instinkte.

 

1. Da/Ne

Ovde nema potrebe za dužim objašnjavanjem, jer su ovo verovatno najčešće korišćene reči u bilo kom jeziku. Ali, ako je jednostavno na srpskom ili engleskom, ne mora da znači da će tako biti i na ostalim jezicima. Mandarinski kineski recimo nema izraze za “da” i “ne”, već se na pitanja odgovara potvrdnim ili odričnim oblikom glagola kojim je pitanje postavljeno. Slična stvar postoji i u srpskom :

- Imaš li vremena?

- Imam.

Ne zaboravite da uvek možete da se držite jednostavnog klimanja ili odmahivanja glavom, ali isto tako ne zaboravite da je u Grčkog i Bugarskoj značenje ovih gestova obrnuto u odnosu na ostatak sveta.

 

2. Molim/Hvala/Izvinite

Nije teško biti fin. Osim toga, sve su šanse da ćete uspostaviti bolji kontakt sa osobom sa kojom komunicirate, jer svi pozitivno reagujemo kada nam se stranac obrati na maternjem jeziku, pa makar i minimalnim fondom reči.

Neki jezici, naročito nemački, pridaju pažnju učtivosti, a engleska izreka “One can never be too polite” nam kaže da nikada ne možemo biti previše ljubazni. Svakako ne možete pogrešiti upotrebom ovih izraza, što na kraju krajeva, važi i za vaš maternji jezik.

 

3. Ovo/Ono/Ovde/Tamo

Mahanje rukama ume da zamori, a i ne koriste svi iste gestikulacije, tako da je ovo možda i najbitnija kategorija. Osim što je od izuzetne pomoći za snalaženje u prostoru, štedi vam dosta vremena koje biste potrošili na učenje pojmova.

Ne morate znati kompletan inventar prodavnice na stranom jeziku, dovoljno je samo baratati “ovim i onim” i najednom sve postaje lakše.

Nije na odmet naučiti i pravce, makar levo i desno.

 

4. Hoću/Neću

Logičan nastavak prethodne kategorije, a kada se ukombinuju, već zvučite daleko sigurnije, naročito ako treba da odbijete nekog ili nešto. Takođe, jasno stavljate do znanja da vam je nešto potrebno, umesto smo da ponavljate naziv onoga što tražite.

Za naručivanje u restoranima poželjno je otići korak dalje i naučiti “Želim” ili “Želeo/la bih”, jer svakako želite da ostavite utisak kulturne i civilizovane osobe, zato i putujete, na kraju krajeva.

 

5.Ima/Nema/Gde

Možda i najvažnija kategorija. Sa ovim izrazima jasno stavljate do znanja svoju nameru ako nešto tražite, i naravno ako treba da saznate gde je to što tražite. Možda ste se izgubili, pa biste da znate gde ste i da li ima prevoza koji će vas vratiti tamo odakle ste došli.

Takođe, u nekim jezicima “ima” i “nema” su zamene za “da” i “ne”. Uvek možete vrlo jednostavno da se raspitate gde je to što vam treba, bilo da je objekat, roba ili neka turistička lokacija. Naravno, uvek je preporučljivo koristiti i mapu, ali nisu ni one nepogrešive.

 

6. Juče/Danas/Sutra

Ako ste već u žurbi, sigurno nemate kad da savladavate glagolska vremena, pa će vam ove reči dosta pomoći ukoliko morate da objasnite nešto što se desilo ili tek sledi. Gramatika možda neće biti ispravna, ali će vas razumeti. Veliki broj jezika, kao i srpski, funkcioniše tako da se može koristiti sadašnje vreme uz buduću prilošku odredbu da bi se izrazilo nešto što će se tek desiti.

“Danas” takođe može poslužiti da znači “sad”, ako vam je nešto hitno potrebno, a i treba da budete u stanju da razumete kada se šta dešava, naročito ako imate nešto zakazano.

 

7. Dobar dan/Doviđenja

Ne samo da je učtivo i da ćete pobrati simpatije ako nekoga pozdravite na njihovom jeziku, već možete pozdravom i da skrenete nečiju pažnju. U većini slučajeva nije potrebno biti nešto preterano formalan, tako da ne morate da učite nivoe učtivosti, ali ne zaboravite da budete nasmejani.

 

8. Lepo je...

Možda nema toliko smisla ako stoji izolovano, ali ova reč svakako i gvozdena vrata otvara. Sve su šanse da će vas neko pitati za mišljenje o zemlji, gradu, ulici gde se nalazite. Zlatno pravilo je da ne budete nešto preterano iskreni ako vam se nešto ne dopada, i samo jednom magičnom reči zadovoljite znatiželju lokalaca.

 

9. Ja sam...

Najjednostavniji način da opišete sebe. Odakle ste, čime se bavite i slično. Takođe ćete moći da saznate te iste osnovne informacije o svom sagovorniku. Isto tako, moći ćete nekome da stavite do znanja da ste gladni, žedni ili umorni, ali i da ste srećni i zadovoljni, na kraju krajeva, to je ono što nam putovanja i donose.

 

10. Brojanje do 10

Brojanje prstima je nešto čemu svi automatski težimo kada treba sa nekim da se sporazumemo, ali ne pokazuju svi brojeve istovetno, naročito kada dalje odmaknete ka istoku. Takođe ćete lakše izraziti ako vam treba više komada nečega, moći ćete da znate u koliko sati nešto počinje ili koliko vam je vremena potrebno za nešto.

Ali, ma koliko se trudili da impresionirate domaćine, upamtite, novac se uvek broji na maternjem jeziku.

 

11. Glagol ići

Neka vas ne brine to što nećete zvučati savršeno, ali ovaj glagol, naročito u kombinaciji sa hoću/želim. Na ovaj način lako saopštavate gde želite da stignete, kuda ide prevoz, a u dosta jezika ovaj glagol ima značenje “važi” ili “može”.

 

12. Upomoć!

Zlu ne trebalo, ali nikada nije na odmet biti oprezan i spreman na neprijatne situacije. Na svim većim turističkim mestima postoji mnogo džeparoša i drugih sitnih kriminalaca, tako da je potrebno uvek otvoriti četvore oči i prethodno se informisati o tome koja mesta treba izbegavati.